Franjevci trećoredci glagoljaši

Intervju generalnog vikara fra Seana Sheridana Glasu Koncila

 

U Glasu Koncila od 28. veljače 2021., pod naslovom „Nedopustivo je da političari tumače crkveni nauk“, objavljen je intervju koji je s fra Seanom Sheridanom, generalnim vikarom franjevaca trećoredaca vodio novinar Marino Erceg.

Biografija

Na početku se donose podatci iz njegove biografije. Napominje se da osim službe generalnog vikara „služi i kao generalni prokurator i generalni postulator“. Svečane redovničke zavjete položio je 2005., „a za svećenika je zaređen iduće godine. Na američkom katoličkom sveučilištu doktorirao je kanonsko pravo 2009. o temi apostolske konstitucije pape Ivana Pavla II. ‘Ex Corde Ecclesiae’. Na istom je sveučilištu niz godina radio i kao profesor. Prije službe u Rimu, do 2019. obnašao je i službu rektora Franjevačkoga sveučilišta u Steubenvillu u Ohiju [koje vode franjevci trećoredci]. Prije ulaska u Red 1985. „stekao je prvostupničku diplomu iz farmacije na Sveučilištu Pittsburgh, a ondje je 1990. diplomirao pravo.“

Dojmovi iz Hrvatske

Govoreći i svojim dojmovima s kanonskog pohoda braći redovnicima u Hrvatskoj među ostalim je rekao: „Prvi sam put u Hrvatskoj i za vrijeme moga boravka primio sam od ljudi brojne znakove dobrodošlice.“ (…) „Vidjeti kako su ljudi u Hrvatskoj ojačani euharistijom i drugim sakramentima vrlo je poticajno i to se odražava u načinu na koji ljudi žive. Jasno je da je Hrvatima vjera vrlo važna i da ih upravo vjera nosi kroz različita i izazovna vremena…“.

O katoličkim i sekularnim sveučilištima u SAD-u

U najavnom članku na naslovnoj stranici istaknuto je da je fra Sean Sheridan „dugi niz godina bio uključen u život američke akademske zajednice“ te je „u razgovoru spremno podijelio i vlastita iskustva o mjestu vjere na zapadnim sveučilištima, kao i raznim pokušajima sekularnog pokreta da izopći crkveni nauk iz predavaonica. Dotaknuo se i uloge političara koji se deklariraju kao katolici, upozoravajući da oni često sebe predstavljaju kao tumače nauka Crkve (…), čime zapravo manipuliraju javnošću jer su biskupi jedini tumači crkvenog nauka“.

Govoreći o katoličkim i sekularnim sveučilištima rekao je:  U SAD „postoji više od 250 katoličkih sveučilišta i, dakako, velik broj onih sekularnih, no mogu reći da se sveučilišni sustav u kojem sam djelovao itekako razlikuje od tzv. glavne struje akademske zajednice, koja uglavnom zastupa vrlo liberalne svjetonazore. (…) No i u Sjedinjenim Državama postoji skupina institucija čije su kvalitete prepoznate upravo po njihovu pravovjerju i vjernosti naučavanju Katoličke Crkve.“ (…) Franjevačko sveučilište u Steubenvillu bilo je prvo u Americi koje je uvelo koncept mandata za svakoga predavača na odjelu za teologiju. To je počelo sredinom osamdesetih. Profesori polažu javnu prisegu vjernosti nauku Crkve.“

O akademskoj slobodi rekao je: „Dugo, više od stotinu godina, vodi se rasprava o pitanju akademske slobode. Postoji i tzv. Američko udruženje sveučilišnih nastavnika, koje se svako malo oglašava o tom pitanju. Jednom su prilikom čak predlagali da vjerska sveučilišta ne bi trebalo priznavati kao prava sveučilišta jer dopuštaju da se vjera provlači kroz diskusije u nastavi.“ U nastavku je o istoj temi dodao: „Treba biti informiran o vjeri kako bi se moglo bolje rezonirati. To ujedno znači da je, ako se ne uključi vjera u diskusije, akademska rasprava zapravo ograničena. Moje je stajalište da se punina akademske slobode, kao iskrena i poštena potraga za istinom, može ostvariti jedino u dijalogu koji je moguć na katoličkim sveučilištima. Sekularna sveučilišta ne pružaju takve mogućnosti upravo zato što se na njima vjera ne može uključiti u akademske rasprave.“

Izabrao fra Zvonimir Brusač