Franjevci trećoredci glagoljaši

Postulat

„Vrijeme koje prethodi novicijatu prvo je razdoblje odgoja i početne odluke živjeti u bratstvu našega Reda. Pripravnik postupno upoznaje naš život i naš rad i postupno se uključuje u bratski život. Bratstvo sa svoje strane upoznaje pripravnika i prosuđuje njegovo zvanje.“ (Ustanove, br. 37) Uslijed društvenih okolnosti koje su u prošlom stoljeću u mnogome promijenile lice svijeta i društva koje smo poznavali, promijenilo se i lice Crkve u Hrvata. Gotovo je normalna postala pojava da se mladići u zrelijim godinama odlučuju za posvećeni život. Jedan dio njih je svoj poziv za služenjem Bogu i Crkvi odlučio ostvariti u redovništvu, u franjevačkom redu. Upravo je za takve redovničke kandidate osnovana postulatura, razdoblje u kojem kandidat traži da prihvati život redovnika, franjevca trećoredca s nakanom da stupi u novicijat, početak svog života u redovništvu. Kao takva, postulatura je zamišljena da traje godinu dana, a po potrebi i dvije godine, te da se odvija po općim i posebnim načelima franjevačkog odgoja. Okvirna životna dob kandidata koji se primaju u postulaturu jest punoljetnost, dakle od osamnaeste godine života. Tijekom boravka u postulaturi kandidati za redovničko zvanje izgrađuju se na slijedećim poljima svoje osobnosti: na svome ljudskom rastu, odnosu prema Kristu i Crkvi s ciljem predanja Bogu, životu s braćom, poznavanju kršćanske vjere kao i temeljne duhovne i biblijske formacije, aktivnom sudjelovanju u životu Crkve i početnom poznavanju karizme franjevačkog života.

Kad jedna osoba osjeti Božji poziv i poželi postati franjevac trećoredac, on se javi svom župniku ili drugom svećeniku kojeg poznaje. Nakon toga kandidat mora napisati zamolbu, koju župnik (svećenik) šalje provincijalnom ministru. U suradnji s odgojnim i provincijskim vijećem, provincijal razmatra zamolbu i prima ga u postulaturu. Došavši u samostan, kandidat se polako upoznaje sa samostanskim načinom života. Potom se vrši službeno primanje u postulaturu. Predstojeće vrijeme kandidat provodi u provincijskom bratstvu, a braća koja sačinjavaju odgojno bratstvo nakon određenog vremena odlučuju o njegovu pripuštanju u novicijat. Postulanta vodi učitelj u jednome bratstvu u kojemu može pronaći konkretan način franjevačkoga života koji će mu pomoći otkriti vlastite sposobnosti i prepoznati vlastito zvanje.

U prosuđivanju prikladnosti kandidata za postulaturu osobito se vodi računa o sljedećim kriterijima:

– psihofizička uravnoteženost;
– nepostojanje očitih uvjetovanosti;
– sposobnost za inicijativu i suodgovornost;
– pravilna uporaba slobode i vremena;
– spremnost na služenje i rad;
– sposobnost za slobodni i odgovorni izbor;
– poznavanje i praktično življenje kršćanske vjere;
– dovoljna jasnoća namjera i motiva;
– prikladnost za život u zajednici;
– spremnost slijediti Krista u siromaštvu, čistoći i poslušnosti.

Tko može doći u postulaturu?

Okvirna životna dob kandidata koji se primaju u postulaturu jeste punoljetnost, dakle od osamnaeste godine života, tj. sa završenom srednjom školom, dok gornja granica nije određena. Ima slučajeva kada u postulaturu dođu i oni koji su završili fakultet i koji su bili zaposleni u nekom poduzeću.

Za primanje u Red potrebni su ovi dokumenti:

– krsni list
– kopija svjedodžbe završene škole
– dokaz o sv. potvrdi
– dokaz o slobodnom stanju
– uredno napisana i osobno potpisana molba
– preporuka župnika o prikladnosti za redovničko i svećeničko zvanje
– izvod iz matične knjige rođenih
– domovnica
– liječnikovo mišljenje
– preslika dokumenata o završenom školovanju
– točna adresa
– broj telefona, mobitela i e-mail adresa
– jedna fotografija

Život u postulaturi

Odgojna kuća postulature je jedan samostan. U našoj Provincije to je sada u Samostanu svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu. U skladu s programom organiziran je i život kandidata u postulaturi, koji se odvija vlastitim dnevnim ritmom. Postulanti aktivno sudjeluju u životu samostanskog bratstva, služenjem kod svetih misa preko tjedna i nedjeljom, uređivanjem i održavanjem zajedničkih samostanskih prostorija i okoliša, te u svim vrstama fizičkih i duhovnih aktivnosti koje od njih traži samostansko bratstvo. Osim obveza predviđenih odgojnim programom i potrebama samostana, postulanti uvijek imaju dovoljno vremena za različite vrste kreativnog izražavanja kroz druženje, organizirane izlete i posjete drugim samostanima, kroz predstave, prigodne akademije i pjesmu. Njegovanje osobne i zajedničke molitve neizostavni je dio duhovne izgradnje svakog pojedinca u postulaturi. Učitelj kandidate sukladno dnevnom programu uvode u praktičan rad s Biblijom, poučava ih Katekizmu Katoličke Crkve, liturgiji i franjevačkom načinu života kroz aktualne teme. Cijeli radni tjedan postulanata smisleno je raspoređen, ostavljajući pojedincu dovoljno vremena za vlastitu kreativnost, osobnu molitvu i duhovno razmatranje, praktičan rad, zabavu, druženje i učenje. Uvjeti za stupanje u novicijat, pored ostalog, jesu i završena četiri razreda srednje škole. Određen broj kandidata nema četiri razreda srednje škole, niti položenu državnu maturu, pa je vrijeme postulature prilika da se i to završi. To je omogućeno, ali svakako je bolje i praktičnije doći, po mogućnosti, sa završenom školom da bi vrijeme provedeno u postulaturi bilo što kvalitetnije, jer to je, zapravo, postupni prijelaz iz svijeta na samostanski način života.

Naposljetku možemo samo reći da je postulatura uvod i upoznavanje izbliza redovničkog načina života, života za koji su se kandidati opredijelili svojim dolaskom u postulaturu, kao i priprema pojedinca da živi po primjeru sv. Franje nasljedujući Isusa Krista.