Franjevci trećoredci glagoljaši

Provincijsko hodočašće u Rab

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

U ponedjeljak, 12. listopada 2020., priređeno je hodočašće redovnika naše Provincije u grad Rab. Cilj hodočašća bila je ranorenesansna samostanska crkva sv. Franje na današnjem gradskom groblju, koja je skoro tri i pol stoljeća (1490. – 1829.) bila dio našega samostana  izvan gradskih zidina. Na hodočašću su pod vodstvom provincijala fra Ive Martinovića sudjelovala dvadeset i petorica braće iz dvanaest samostana i kuća Provincije, iz sve tri provincijske regije (Zagrebačke, Kvarnerske i Zadarsko-splitske).

Hodočašće je počelo u rapskoj katedrali euharistijskim slavljem za redovnike koji su živjeli i preminuli u Rabu. Predsjedao je provincijal uz asistenciju provincijskog vikara fra Ivana Paponje i prethodnog provincijala fra Nike Baruna. U homiliji na Evanđelje dana, u kojem Isus govori o „opakom“ naraštaju koji traži znakove, a nije spreman na obraćenje, provincijal je naglasio kako je „i danas među nama znak Isusa Krista, utjelovljenoga Sina Božjeg“, znak prepoznatljiv u svim vremenima. „Taj su znak prepoznali i naši fratri koji su živjeli u svom vremenu“, podsjetio je, te pozvao braću da budu naraštaj  koji će znati čitati znakove današnjega vremena. Franjevci trećoredci, koji su nekoliko stoljeća živjeli u Rabu, „bili su u svom siromaštvu i poniznosti znak ljudima toga vremena da slijede vječni znak Isusa Krista, živoga Boga i oni nas danas obvezuju da i mi idemo tim putem, putem čitanja znakova vremena i potrebâ ljudi“, rekao, među ostalim, provincijal.

Nakon svete mise je domaćin, župnik vlč. Mladen Mrakovčić pozdravio braću redovnike, a zatim kratko prikazao crkvene i kulturne spomenike i umjetnička djela u katedrali i crkvi sv. Justine. Redovnici su posjetili i crkvu sestara benediktinki u kojoj im je o crkvi i o prošlosti i sadašnjosti samostanske zajednice govorila opatica Marina Škunca.

Nakon razgledavanja staroga grada braća su se uputila prema samostanskoj crkvi sv. Franje na sadašnjem groblju koja se posljednjih godina temeljito obnavlja i restaurira. U njoj je provincijal vodio molitvu za trideset i devetoricu redovnika koji su živjeli i preminuli u rapskom samostanu tijekom njegovoga višestoljetnog postojanja. Nakon župnika je o crkvi i njezinu značenju govorio povjesničar umjetnosti i konzervator Miljenko Domijan.

Crkva je sagrađena 1490. g. u prijelaznom gotičko-renesansnom stilu kao tipična jednobrodna redovnička crkva s pravokutnim svetištem i gotičkim svodovima i dragocjen je spomenik rane renesanse u Dalmaciji. Na trijumfalnom luku apside uklesani su grbovi najznačajnijih rapskih plemićkih obitelji. Na zidu lađe, s jedne i druge strane apside, uklesani su franjevački grb i grb Lateranske bazilike u Rimu kojoj je crkvica bila podložna. Pod u crkvenoj lađi pravi je mauzolej rapskih značajnika sa zanimljivom nadgrobnom pločom fra Mateja Bošnjaka,  provincijala, znamenitog graditelja samostanâ, među kojima i rapskog Samostana sv. Franje u kojemu je kao njegov gvardijan i preminuo; na nadgrobnoj ploči, iznad lika franjevca trećoredca u habitu, upisana je glagoljicom godina smrti 1525. Na podu su i nadgrobne ploče španjolskog slikara Huana Boscheta i senjskog brodograditelja Mrganića, obje iz 16. stoljeća. Pročelje crkve je vrlo elegantno, s ukrašenim portalom u najboljoj maniri radionice velikog kipara Ivana Duknovića. Samostan je  napušten nakon ukinuća 1829. g. te porušen  u dvadesetim godinama prošloga stoljeća, a na njegovu se mjestu danas nalaze mrtvačnica i groblje.

Nakon zajedničkog objeda provincijal fra Ivo Martinović zahvalio je rapskom župniku vlč. Mladenu Mrakovčiću za srdačnu dobrodošlicu i suradnju u organizaciji hodočašća.

 

Fra Zvonimir Brusač