Kad je bio u Veneciji [sv. Ćiril], skupiše se na nj [neki] biskupi, popovi i crnorisci, kao vrane na sokola, i podigoše ‘trojezično krivovjerje’ govoreći: “Čovječe, objasni nam kako si ti sada stvorio Slavenima knjige i učiš ih, a nije ih nitko prije izumio: ni apostoli, ni rimski papa, ni Grgur Bogoslov, ni Jeronim, ni Augustin? Mi znamo samo tri jezika na kojima se pristoji u knjigama slaviti Boga: hebrejski, grčki i latinski!”
Odgovori im Filozof: “Ne pada li kiša od Boga na sve jednako? Ili ne sja li sunce, također, na sve? Ne udišemo li svi isti zrak? A kako se vi ne stidite samo tri jezika priznavati, a hoćete da svi drugi narodi i plemena budu slijepi i gluhi? Recite mi: zar mislite da je Bog nemoćan da to dade, ili mislite da je zavidan pa da to ne će (…)”
Žitje Konstantina Ćirila, 16
(prijevod: J. Bratulić)
Na prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski sabor proglasio je 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Ovaj je datum odabran prema datumu koji je u kolofonu Misala po zakonu rimskoga dvora (hrvatskoga prvotiska) označen kao datum završetka tiskanja te naše znamenite knjige davne godine Gospodnje 1483.
Mi, franjevci trećoredci, s ponosom danas nosimo časni naziv glagoljaši. Od početaka naše zajednice bogoslužje smo slavili na crkvenoslavenskome jeziku i iz knjiga pisanih i tiskanih glagoljskim pismom. Osim u bogoslužju, glagoljicu i hrvatski jezik onoga vremena rabili smo i u svojim službenim spisima, kao i u privatnim zapisima i korespondenciji. Na takav način ucijepili smo se na veliko i razgranato stablo hrvatskoga glagoljaštva, čuvajući slovo iskona te hrvatskom narodu služeći na svom jeziku.
Liturgijskom obnovom Drugoga vatikanskoga koncila i obnoviteljskim zamahom nakon njega cijela je Katolička crkva prepoznala vrijednost bogoslužja na živim i razumljivim jezicima, omogućivši tako djelatno udioništvo vjernika u bogoslužnim činima Crkve. Možemo doista s punim pravom danas reći kako su hrvatski glagoljaši bili svojevrsni preteče uvođenja narodnih jezika u rimski obred.
Upravo kao franjevci trećoredci glagoljaši pridružujemo se obilježavanju Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva vjerujući kako će naša glagoljica iz dana u dan izazivati sve više zanimanja, nastaviti biti predmetom ozbiljnoga znanstvenog proučavanja, ali i spomenikom naše pradjedovske vjere u jednoga Boga i vjernosti jednoj, svetoj, katoličkoj i apostolskoj Crkvi.
Za Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva naučite moliti Molitvu Gospodnju na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije, kako se moli u našoj Provinciji:
