Ako pak upitaš grčke knjigoznance: tko vam je stvorio pismo, ili tko knjige preveo, ili u koje doba? – rijetki će to znati. A upitaš li slavenskoga knjigoznanca: tko vam je pismo sastavio, ili knjige preveo, to svi znaju, i, odgovarajući, kazat će: Sveti Konstantin Filozof, nazvan Ćiril, on nam je pismo izumio, i knjige preveo, i Metodije njegov brat. (…) A ako upitaš u koje vrijeme, i to znaju, i reći će da je to bilo u doba Mihajla, grčkoga cara, i Borisa, bugarskoga cara, i Rastica, moravskoga kneza, i Kocelja, blatanskog kneza, u godini od stvaranja svijeta 6363 [=863. g.].
Crnorizac Hrabar, O pismenima
(preveo: Josip Bratulić)
Već četvrtu godinu zaredom, na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz 2019. g., današnji dan, 22. veljače, obilježava se kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Ovaj dan nas podsjeća na početke naše pismenosti u misiji Svete Braće, početke koje dijelimo sa svim ostalim slavenskim narodima, ali i na našu posebnost: da smo jedini među Slavenima sačuvali i ljubomorno tijekom mnogih stoljeća čuvali „Konstantinova pismena“, glagoljicu.
Kako je općepoznato izbor današnjega datuma za spomen-dan na našu glagoljicu povezan je s kolofonom Misala po zakonu rimskoga dvora, hrvatskoga prvotiska, u kojemu je kao datum dovršetka njegova tiskanja naznačen upravo 22. veljače. U liturgijskome kalendaru rimskoga obreda taj dan se slavi blagdan Katedre sv. Petra. Izborom, dakle, tog datuma hrvatski glagoljaši potvrdili su svoju nepokolebljivu vjernost Rimskoj crkvi. Napravili su to u najvažnijoj rimskoj liturgijskoj knjizi – misalu, prvome u svijetu koji nije tiskan tadašnjim službenim jezikom rimskoga obreda, latinskim. Time su hrvatski glagoljaši jasno pokazali da se njihova nepokolebljiva vjernost očituje i u njihovoj posebnosti.
Ovo godine Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva preklapa se s Čistom srijedom, Pepelnicom, danom na koji Crkva započinje svoj korizmeni hod priprave na proslavu Gospodnjega vazma. Gospodnji, pak, vazam – otajstvo njegove muke, smrti i uskrsnuća – središnji je događaj spasenjske povijesti i počelo svakoga bogoslužja. I u tom, stoga, možemo iščitavati duboku simboliku. Slaveći liturgiju na sebi vlastitome jeziku i iz knjiga pisanim svojim posebnim pismom, naš se narod stoljećima susretao s Uskrsnulim Gospodinom na „domaći“ način. Drugim riječima, proslavljeni Gospodin dolazio je sakramentalno ususret hrvatskome narodu po našoj domaćoj riječi i po našim slovima.
Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša od samih se početaka pridružila obilježavanju Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Nakon obilježavanja na Ksaveru 2020. g. i u Belišću 2022. g., ove godine ćemo ga obilježiti posebno svečano u sklopu jubileja „100 godina franjevaca trećoredaca glagoljaša na Svetom Ksaveru u Zagrebu (1923. – 2023.)“. Obilježavanje će biti održano na Ksaveru na prvu korizmenu nedjelju, 26. veljače 2023. g., a o tome možete više vidjeti ovdje: https://franjevcitrecoredci.hr/najava-obiljezavanje-dana-hrvatske-glagoljice-i-glagoljastva-na-ksaveru/. Sve vas srdačno pozivamo da nam se pridružite.
Franjevci trećoredci glagoljaši
