U subotu, 6. prosinca u samostanu sv. Marije Magdalene u Portu održan je spomen-skup posvećen fra Augustinu Šabalji povodom osamdesete obljetnice njegove mučeničke smrti. Skup su zajednički organizirali predstavnici obitelji Šabalja i portanski samostan na čelu s gvardijanom fra Hrvojem Perkovićem.
Prvi dio skupa činila su kratka izlaganja s temama povezanim s fra Augustinom i njegovom smrću. Najprije je sve prisutne, u ime cijele redovničke zajednice, pozdravio provincijal fra Branko Lovrić. U svome pozdravu, naglašavajući da je fra Augustin jedna od mnogobrojnih žrtava komunističkoga režima, fra Branko je istaknuo: »Mi smo se ovdje okupili da bismo bili znak trajnoga sjećanja na ovoga našega redovničkoga subrata, ne pristajući na zaborav na njega koji je ubijen samo zato što je kao svećenik i redovnik, po nalogu Crkve i u ime Crkve, vršio svoju svećeničku službu. U isto vrijeme – moram to naglasiti da ne bi došlo do možebitnih krivih shvaćanja – ovo naše okupljanje ne može se promatrati jedino kroz prizmu skupa koji bi jedino htio upozoriti na nepravdu prema fra Augustinu. Večeras smo, naime, ovdje kao kršćani i vjernici, a za kršćane i vjernike je svojstveno na prošle događaje gledati ne samo iz povijesne nego i iz teološke perspektive. Ova dva načina promatranja, slažu se intelektualci kršćanske provenijencije, nisu proturječna: ona trebaju biti istovremeno i odvojena i povezana. Trebaju biti odvojena s obzirom na metodu i razvoj argumenata, a povezana s obzirom na razumijevanje povijesne zbilje.«
Prvo izlaganje, naslovljeno Stradanje Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša u Drugome svjetskome ratu i poraću, održao je fra Antun Badurina, gvardijan krčkoga samostana. Fra Antun se osvrnuo i na druge stradale redovnike Provincije, kako one koji su na različite načine i u različitim okolnostima bili ubijeni, tako i na one koji su tijekom rata i u vremenu poslije njega pretrpjeli torturu od strane komunističkoga režima.
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta održao je izlaganje Otok Krk u Drugome svjetskome ratu. U svome izlaganju prof. Galović donio je, na temelji recentnih istraživanja arhivskoga gradiva, i mnoštvo dosad nepoznatih informacija o životu i djelovanju fra Augustina Šabalje.
Posljednje izlaganja održao je odvjetnik Krešimir Grebenar, opunomoćenik obitelji Šabalja u sudskome postupku za poništenje presude iz 1945. godine koji se trenutno vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu. G. Grebenar je istaknuo da je presuda fra Augustinu koju je donio ondašnji Vojni sud tipični primjer politički montirane presude te kao takva krši sva načela i zahtjeve pravde i pravičnosti.
Nakon ovih izlaganja uslijedilo je euharistijsko slavlje kojemu je predsjedao požeški biskup mons. Ivo Martinović, a koncelebrirali su provincijal fra Branko Lovrić, generalni vikar Krčke biskupije mons. Franjo Velčić te fratri iz portanskoga, glavotočkoga, krčkoga i riječkoga samostana. Pjevanje, koje je jednim dijelom bilo na hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku, predvodio je Zbor crkve sv. Marije Magdalene u Portu na čelu s g. Ivanom Šabaljom.
Na koncu euharistijskoga slavlja svima prisutnima su zahvalili gđa Margaret Stulić r. Šabalja u ime obitelji pokojnoga fra Augustina, i fra Hrvoje Perković u ime portanskoga samostana.
Skup je završio okrjepom za sve prisutne u prostorima portanskoga samostana. Tom su prilikom prisutni mogli vidjeti i fotografije iz zbirke obitelji Šabalja koje prikazuju različite trenutke fra Augustinova života, a koje su bile postavljene u samostanskim prostorima.
Fra Augustin Šabalja, krsnim imenom Ivan, rođen je u Portu 1915. godine. Roditelji Ivan i Jelena imali su, uz njega, još šestero djece. Godine 1927. došao je u sjemenište franjevaca trećoredaca glagoljaša. Pohađao je trećoredske gimnazije na Školjiću i u Krku, a filozofsko-teološki studij završio je u Zagrebu. Svečane redovničke zavjete položio je 1936. godine, a za svećenika je zaređen 1940. godine. Iste godine je u Portu slavio mladu misu. Od 1943. godine bio je vojni kapelan hrvatskih postrojbi. Na montiranome političkome postupku koji su provele komunističke vlasti osuđen je na smrt. Presuda je vjerojatno izvršena 16. srpnja 1945. Poznato je da je pokopan na Mirogoju, ali točna lokacija grobnice je nepoznata.
(foto: Luka Kosić)
