U Palači Gutmann u Belišću, u organizaciji Grada Belišća i Župe sv. Josipa Radnika u Belišću, održano je 24. studenoga 2025. znanstveno-popularno predavanje naslovljeno Josip Hamm: od slavistike do slavonistike. Predavanje su zajednički održali izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović, pročelnica Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i fra Mirko Mišković, doktorand na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Predavanje je otvorio MPD Bocanjevački pajdaši autorskom pjesmom Ivice Barića Konjarske vatre napisanoj na izvornoj slavonskoj ekavici i pjesmom Rosna je kiša padala.
Svima okupljenima potom se obradila gradonačelnica Grada Belišća gđa Ivana Jerbić, pozdravivši sve prisutne i zahvalivši predavačima na spremnosti i odazivu. Potom je riječi pozdrava uputio i fra Marko Neretljak, u ime belišćanske župe kao suorganizatora događaja. Skupu se obratila i dr. sc. Marinka Šimić, viša znanstvena savjetnica u trajnome izboru na Staroslavenskome institutu u Zagrebu, kao i dr. sc. Sanda Ham, profesorica u miru. Predavače je predstavio Branko Matišić, a cijeli program vodila je Lea Kozina Šestanj iz Upravnoga odjela za društvene djelatnosti Grada Belišća.
Prvi dio predavanja održala je izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović koja je prisutnima predstavila život i znanstveni rad akademika Josipa Hamma. U svome dijelu izlaganja prof. Kuštović posebno je naglasila važnost Josipa Hamma za hrvatsku paleoslavistiku. Generacije studenata na hrvatskim sveučilištima učile su staroslavenski jezik upravo iz njegova udžbenika i čitanke, istaknuto je u ovome dijelu izlaganja. Osim rada na području paleoslavistike, akademik Hamm je dao neizmjeran doprinos na području dijalektologije (istraživanje čakavskih govora, istraživanje govora slavonske Podravine, govora gradišćanskih Hrvata), suvremenoga hrvatskoga jezika, polonistike, poredbeno-povijesne gramatike, povijesti hrvatske književnosti itd. Bio je jedan je od osnivača Staroslavenskoga instituta u Zagrebu i pokretača najvažnijega paleoslavističkoga znanstvenoga časopisa kod nas, Slovo te višegodišnji profesor na Bečkome sveučilištu, kao i član više akademija.
Drugi dio predavanja održao je fra Mirko Mišković, predstavivši okupljenima rezultate Hammova istraživanja podravskoga poddijalekta slavonskoga dijalekta, odnosno njegovu poznatu studiju Štokavština Donje Podravine iz 1949. godine. Fra Mirko je istaknuo da je taj rad po mnogočemu poseban u povijesti istraživanja slavonskoga dijalekta, i to ne ne samo po rezultatima nego i po metodologiji. Istaknuto je da je akademik Hamm prepoznao vlastitu fizionomiju »podravskoga akuta« koja je u nekim aspektima različita od fizionomije »posavskoga akuta«, a koji je opisao Stjepan Ivšić. Navedene su, također, i neke druge fonološke, morfološke i leksičke osobitosti ovoga govora. Posebnu pažnju fra Mirko je posvetio Hammovoj tezi o podrijetlu podravskoga slavonskoga govora i jednome od njegovih najprepoznatljivih obilježja, tzv. šokačkoj ekavici. Hamm je, naime, za razliku od nekih drugih istraživača, smatrao da je riječ o potpuno autohtonome organskome štokavskome govoru, čije su gramatičke specifičnosti plod vlastitoga razvojnoga puta, a ne naslijeđe preuzeto iz drugih govora.
Poslije fra Mirkova dijela izlaganja Ivica Barić pročitao je svoju pjesmu Suze za Riđana, napisanu na podravskome slavonskome govoru, a skup je završio pjesmom Od plavoga Jadrana, koju su također izveli Bocanjevački pajdaši.
Predavanje o Josipu Hammu u Belišću organizirano je povodom 120. obljetnice njegova rođenja. Akademik Hamm je, naime, rođen 1905. godine u Gatu pokraj Belišća, a preminuo je u Beču 1986. godine. Ispunjena dvorana belišćanskoga Paleja zacijelo je najbolji pokazatelj zanimanja za život i djelo ovoga zaslužnoga hrvatskoga znanstvenika.
Iz naše su Provincije na ovome predavanju, osim fra Mirka Miškovića i fra Marka Neretljaka, još bili prisutni fra Tomislav Sabađija, fra Andrija Štajduhar i fra Patrik Mežnarić.
(foto: Grad Belišće i Gradski radio Belišće)
