VRIJEME U PRIVREMENIM ZAVJETIMA
„Redovničkim zavjetovanjem članovi javnim zavjetom prihvaćaju obdržavanje triju evanđeoskih savjeta, posvećuju se Bogu po službi Crkve i postaje članom Reda s pravima i dužnostima koje određuje pravo.“ (Ustanove, br. 48)
Vrijeme u privremenim zavjetima usavršava početni franjevački odgoj u njezinim različitim aspektima, teorijskim i praktičnim, tako da zavjetovanika osposobi za cjelovitije provođenje života i poslanja u Reda u današnjemu svijetu, kao i za pripravljanje na polaganje svečanih zavjeta.
– Zavjetovanik produbljuju franjevačku karizmu u svojem životu i nastavlja sazrijevati kao ljudska, kršćanska i franjevačka osoba.
– Zavjetovanik je pozvan rasti u aktivnom sudjelovanju, u suodgovornosti i poistovjećivanju sa životom i djelovanjem mjesnoga i provincijskoga bratstva.
– Zavjetovanik postupno preuzima odgovornost za svoje poslanje u Crkvi i u svijetu, u suglasju s franjevačkom karizmom i vlastitim darovima.
– Zavjetovanik nastavlja svoje razlučivanje i pripremanje kako bi po svečanim zavjetima preuzeo konačnu obvezu u Redu.
Svaka provincija treba imati vlastiti program koji je zajednički za sve, kako bi zavjetovanici s privremenim zavjetima dobila opću, sistematsku i usklađeni odgoj, (duhovnu i apostolsku, doktrinalnu i praktičnu). Za sve zavjetovanike, bez obzira da li se spremaju za svećenički poziv ili samo za redovnički, treba omogućiti studij na ovim područjima:
Iz franjevaštva:
– studij Pravila i spisa sv. Franje;
– studij ostalih franjevačkih izvora;
– povijest Reda i provincije;
– uvod u duhovnost
– uvod u franjevačku filozofsku i teološku misao; – uvod u franjevačku evangelizaciju;
– studij dokumenata Reda.
Iz teologije:
– uvod u Sveto pismo
– uvod u teologiju redovničkoga života
– uvod u kristologiju i ekleziologiju
– uvod u liturgijski život;
– uvod u moralnu teologiju;
– uvod u sakramente.
Iz humanistike:
– uvod u razumijevanje suvremenoga svijeta i ljudske osobe
– uvod u razumijevanje vlastite kulture i pučke religioznosti
– studij jezika i umjetnosti.
U vrjednovanju prikladnosti brata za svečane zavjete, neki kriteriji koji bi se trebali uzeti u obzir, jesu:
– afektivna zrelost
– očiti znaci primjerenoga i zrelog osobnog odnosa s Bogom u molitvi
– osobna inicijativa i odgovornost za vlastiti redovnički život
– sposobnost za život i rad u bratstvu
– sposobnost da bude aktivan i usmjeren na služenje drugima, d osobito najsiromašnijima
– osjećaj pravde, mira i poštivanja stvorenoga
– duh milosrđa i pomirenja
– raspoloživost da svjedoči i naviješta Evanđelje
– dostatna unutarnja sloboda i prakticiranje siromaštva
– osjećaj pripadnosti bratstvu, provinciji, Redu i Crkvi
„Privremeni zavjeti polažu se na određeno vrijeme, koje neka ne bude kraće od tri ni duže od šest godina…“. (Ustanove, br. 53) Zavjetovanici koji pohađaju teološke studije su u kući odgoja u Samostanu sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, a oni koji se odluče biti samo redovnici, braća, mogu boraviti i u drugim samostanima i bratstvima.
TRAJNI ODGOJ
„Trajni odgoj, namijenjen svoj braći, jest neprekidno ostvarivanje vlastitog zvanja i stoga je potrebno da traje cijeloga života i da se ostvaruje na svim razinama. Stoga i nakon osnovnog (početnog) odgoja treba da braća nastave svoj duhovni, znanstveni i pastoralni odgoj, da njihovo zvanje ostane cjelovito u trajnom obnavljanju samih sebe, po primjeru svetoga Franje.“ (Ustanove, br. 29)
Literatura:
1. Pravilo i život braće i sestara Trećega samostanskog Reda svetoga Franje
2. Ustanove i Generalni statuti Trećega samostanskog Reda svetoga Franje
3. Statut Provincije franjevaca trećoredaca Glagoljaša, Zagreb 1999.
