Pod pojmom franjevačka obitelj podrazumijeva se cijeli niz redovničkih ustanova, vjerničkih društava, pokreta i sl. koji se nadahnjuju na primjeru sv. Franje Asiškoga. Tradicionalno se franjevačke zajednice dijele u tri velike skupine koje se nazivaju redovima. U svakome od triju franjevačkih redova tijekom povijesti razvile su se prave redovničke ustanove ili druge od Crkve priznate i kanonski ustanovljene ustanove, kao što su vjernička društva, svjetovni instituti itd.
Prvi franjevački red obuhvaća tri muške redovničke ustanove koje se nadahnjuju na istome redovničkome pravilu (Potvrđeno pravilo sv. Franje ili Regula bullata iz 1223. godine), a svaka ima svoje vlastite konstitucije (ustanove) i druge zakonodavne tekstove te svoga vlastitoga vrhovnoga voditelja (generalnoga ministra). To su:
– Red manje braće (Ordo fratrum minorum, OFM), franjevci opservanti ili franjevci minoriti
– Red manje braće konventualaca (Oro fratrum minorum conventualium, OFMConv), franjevci konventualci
– Red manje braće kapucina (Ordo fratrum minorum capuccinorum, OFMCap), franjevci kapucini.
Na hrvatskome nacionalnome prostoru prisutne su sve tri redovničke ustanove organizirane u svoje vlastite redovničke nacionalne ili regionalne provincije:
– franjevci opservanti: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda (Zagreb), Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (Split), Franjevačka provincija Sv. Križa – Bosna Srebrena (Sarajevo), Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja Blažene Djevice Marije (Mostar)
– franjevci konventualci: Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca (Zagreb)
– franjevci kapucini: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića (Zagreb).
Drugi franjevački red ili Red sv. Klare (Ordo sanctae Clarae, OSC), odnosno klarise, ženska je redovnička klauzurna ustanova koja se nadahnjuje na Pravilu svete Klare iz 1253. godine. Svaki samostan sestara klarisa je samostalan, a povezani su izmjenjivanjem vlasti, dopisivanjem, međusobnom duhovnom i materijalnom pomoći. Pojedini se samostani na nekom području mogu udružiti u federacije ili konferederacije ne gubeći pri tom svoju samostalnost. Generalni ministar Reda manje braće ujedno je i generalni ministar sestara klarisa.
Sestre klarise kod nas djeluju u četiri samostana: Zagreb, Split, Požega i Brestovsko.
Treći franjevački red obuhvaća niz različitih zajednica franjevačkoga utemeljenja ili nadahnuća. Treći red sv. Franje čine redovničke i neredovničke, muške i ženske zajednice.
Najznačajnija neredovnička zajednica je Franjevački svjetovni red (Ordo franciscanus saecularis, OFS), vjerničko društvo koje se nadahnjuje na Pravilu Franjevačkoga svjetovnoga reda iz 1978. godine. Svjetovni franjevci imaju svoje vlastite konstitucije (ustanove), organizirani su po mjesnome i regionalnome/nacionalnome ključu, a duhovnu asistenciju vrše franjevci opservanti, franjevci konventualci, franjevci kapucini i samostanski franjevci trećoredci.
Danas u svijetu postoji oko četiri stotine manjih ili većih, muških i ženskih, redovničkih ustanova Trećega reda sv. Franje. Sve one se nadahnjuju na Pravilu i životu braće i sestara Trećega samostanskoga reda sv. Franje iz 1982. Svaka od njih ima svoje vlastite konstitucije (ustanove) i druge zakonodavne tekstove te svoje vrhovne voditelje. Među njima se izdvaja muški Treći samostanski red sv. Franje, čiji je vrhovni voditelj jedan od četiriju franjevačkih generalnih ministara.
Na hrvatskome nacionalnome prostoru Franjevački svjetovni red djeluje u pet područnih bratstava (Zagreb, Osijek, Split, Sarajevo, Mostar), a posebnu zajednicu čini Franjevačka mladež (FRAMA). Redovnici Trećega samostanskoga reda organizirani su u Provinciju franjevaca trećoredaca glagoljaša. Uz njih, postoje i brojne ženske redovničke ustanove, kao što su: Školske sestre franjevke, Franjevke od Bezgrješne, Franjevke od Bezgrješnoga začeća iz Dubrovnika, Milosrdne sestre Sv. Križa, Kćeri Milosrđa Trećega samostanskoga reda sv. Franje itd.