Bog, koji hoće da svatko dođe do spoznaje istine i da se uspne na veće dostojanstvo, vidjevši tvoju vjeru i nastojanje, učini da se sada, u naše vrijeme, otkrije pismo za vaš narod, koje prije nije postojalo – i što je bilo dano samo u prvobitno doba – da se i vi pribrojite velikim narodima koji slave Boga na svome jeziku. I evo, poslasmo ti ovoga, kome je Bog to otkrio, muža dostojna svake časti, blagovjerna, veoma učena i filozofa [sc. sv. Konstantina-Ćirila]. I primi taj dar, bolji i časniji od svakoga zlata i srebra i dragoga kamenja i prolaznoga bogatstva.
Žitje sv. Konstantina-Ćirila, 14
(prijevod: Josip Bratulić)
Gornje riječi ulomak su pisma koje je, prema Žitju sv. Konstantina-Ćirila, bizantski car Mihajlo III. uputio moravskome knezu Rastislavu, uoči početka misije Svete braće Konstantina-Ćirila i Metoda među Slavenima. Zahvaljujući njihovu misionarskome djelovanju, ali jednako tako i njihovoj genijalnosti i pronicljivosti, slavenski su narodu – osim učvršćivanja Kristova evanđelja – primili i još jedan neprocjenjivi dar, „bolji i časniji od svakoga zlata i srebra i dragoga kamenja i prolaznoga bogatstva“: bilo je to prvo slavensko pismo, pismo osmišljeno za zapisivanje slavenskoga jezika, glagoljica. Taj su neprocjenjivi Božji dar, predan slavenskim narodima po Svetoj braći, tijekom mnogih stoljeća sačuvali upravo Hrvati: postao je jednim od najznačajnijih obilježja našega identiteta i simbol naše kulturne i nacionalne samobitnosti. Među svim narodima zapadne katoličke Europe jedino smo se mi mogli podičiti time da Boga slavimo na nama bliskome jeziku i iz knjiga pisanih na nama vlastitom pismu.
Mi, franjevci trećoredci glagoljaši, od samih početaka svoje redovničke zajednice na našem prostoru, dionici smo, nositelji i čuvari toga velikoga dara. Tijekom dugih stoljeća našega postojanja i djelovanja ljubomorno smo čuvali predanu baštinu te ju nosili sa sobom i u one prostore kamo smo u novije vrijeme proširivali svoje djelovanje. Iako je mnogo toga tijekom nesklonih vremena nažalost nepovratno propalo, ono što je sačuvano neporecivi je pokazatelj naše povijesti, ali i smjerokaz za oblikovanje naše budućnosti.
Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava na današnji dan – dan koji je u kolofonu prvoga tiskanoga hrvatskoglagoljskoga misala, Misala po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. godine, naznačen kao simbolični datum dovršetka njegova tiskanja – želimo podsjetiti na ovo veliko kulturno bogatstvo. Dužni smo ga s velikom pomnosti dalje istraživati i s velikom ljubavlju predavati naraštajima koji dolaze. S tom nakanom, a u suradnji s priznatim stručnjacima, nastao je i kratki dokumentarni film o glagoljskoj baštini naše Provincije koja se čuva u njezinu sijelu, samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Obilježavajući Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, radosno vam ga predajemo i putem ovoga medija.
