U samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu u nedjelju 26. veljače 2023. g. svečano je obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Taj se spomendan, po odluci Hrvatskoga sabora iz 2019. g., a na prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, obilježava 22. veljače u spomen na datum koji je u kolofonu hrvatskoglagoljskoga prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora, naveden kao dan dovršetka tiskanja te knjige davne 1483. g. Na Ksaveru je ovaj dan obilježen na prvu korizmenu nedjelju u sklopu velikoga jubileja „100 godina franjevaca trećoredaca glagoljaša na Svetom Ksaveru u Zagrebu (1923. – 2023.)“.
Obilježavanje je započelo u 17 sati svečanim euharistijskim slavljem na novohrvatskocrkvenoslavenskome jeziku kojemu je predsjedao ksaverski gvardijan i provincijski tajnik fra Zvonimir Brusač, u koncelebraciji s fra Petrom Grubišićem i fra Mirkom Miškovićem. Pjevanje je predvodio zbor „Bašćina“ Društva prijatelja glagoljice. Inače je već ustaljeni običaj da se svake prve nedjelje u mjesecu večernje euharistijsko slavlje slavi na crkvenoslavenskome jeziku, po misalu koji je nakon koncilske liturgijske obnove priredio franjevac trećoredac fra Josip Leonard Tandarić.
Obilježavanje se nastavilo u prepunoj Dvorani biskupa Srećka u prostorijama samostana sv. Franje Ksaverskoga, uz prisutnost uvaženih gostiju, stručnjaka za naše glagoljaštvo: akademika Stjepana Damjanovića, Tanje Kuštović sa zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta te Milice Lukić i Matee Sesar s osječkoga Filozofskoga fakulteta. Drugi dio programa otvorio je zbor „Bašćina“ izvedbom napjeva Klanjajem se tebi, Hrste. Nakon pozdravnoga govora fra Zvonimira Brusača premijerno je prikazan dokumentarni film Sveti Ksaver u Zagrebu: riznica glagoljice. Film je plod zajedničkoga rada fra Mirka Miškovića iz Povjerenstva za kulturnu baštinu franjevaca trećoredaca glagoljaša i g. Josipa Vinkovića iz Belišća, koji je također bio prisutan na ovome događaju zajedno sa svojom suprugom Dajanom Vinković. Na sažet i jednostavan način kroz govor i slike u filmu su predstavljeni najznačajniji glagoljski tiskani i rukopisni spomenici koji se čuvaju u ksaverskome samostanu. U nastanku ovoga dokumentarnoga filma, osim samostanskoga bratstva na Ksaveru i njegovih autora Josipa Vinkovića i fra Mirka Miškovića, sudjelovali su još i fra Zvonimir Brusač, dr. sc. Tanja Kuštović i dr. sc. Vera Blažević Krezić.
Potom je uslijedilo predavanje dr. sc. Tanje Kuštović o hrvatskoglagoljskome tekstu Pravila Nikole IV. U svom zanimljivom izlaganju Tanja Kuštović predstavila je okupljenima tekst tog najstarijega pravila za Treći red sv. Franje, posebno ističući neke njegove odredbe. Progovorila je općenito o razvoju franjevačkih pravila i franjevačkih zajednica na našim prostorima, osvrćući se na razvoj franjevačkoga Trećega reda. Tekst Pravila Nikole IV. je zapisan poluustavnim glagoljskim pismom u I. Klimantovićevom zborniku s početka 16. st. koji se čuva upravo na Ksaveru, a jezik tog prijevoda je hrvatsko-staroslavenski (odnosno hibridni tip jezika u kojemu se miješaju elementi hrvatskoga i staroslavenskoga jezika, a koji je inače specifičan za tekstove naše srednjovjekovne beletristike). To je pravilo je tijekom dugih stoljeća bilo zajednički temeljni dokument i za svjetovne i za samostanske franjevce trećoredce, a naš prijevod je jedan od najstarijih na svijetu.
Poslije izlaganja dr. Kuštović okupljenima se kratko obratio akademik Stjepan Damjanović naglašavajući važnost uloge glagoljskoga pisma u cjelokupnoj povijesti hrvatskoga jezika.
Ovom prilikom su predstavnici Društva prijatelja glagoljice uručili zahvalnicu Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša za dugogodišnju suradnju i podupiranje njihova rada, a cijeli program je dovršen izvedbom Otče naša na hrvatskocrkvenoslavenskom jeziku koji je izveo zbor „Bašćina“.
U Dvorani biskupa Srećka bili su izloženi i pojedini glagoljski spomenici iz ksaverske riznice, kao što su misal Prvotisak, inkunabula Spovid općena, neka izdanja Senjske glagoljaše tiskare, rukopisni Ivančićev i Klimantovićev zbornik i sl.
U sklopu obilježavanja ksaverskoga jubileja planira se i organiziranje prigodnoga programa povodom 130. godišnjice tiskanja prvoga izdanja posljednjega hrvatskoglagoljskoga misala (tzv. Parčićev misal iz 1893. g.), a taj program bi se trebao održavati tijekom mjeseca listopada koji se inače obilježava i kao Mjesec hrvatske knjige.
(foto: Bernarda Buden)
